Rak grlića materice – prevencijom protiv bolesti

Rak grlića materice – prevencijom protiv bolesti

blogPost?.author

Autor: Spec. dr Ivana Vuković | 24.06.2021

Rak grlića materice (karcinom grlića materice) je najčešća maligna bolest ginekološke regije kod žena. Može se javiti u svim starosnim grupama, ali u poslednje vreme granica je pomerena prema mlađoj životnoj dobi i javlja se i kod žena između 35. i 45. godine života.

Šta je rak grlića materice?

Ako rak grlića materice želimo da definišemo sa aspekta porekla uzroka bolesti onda možemo reći da je to infektivna bolest čiji je krajnji rezultat maligna transformacija ćelija grlića materice.

Uzroci raka grlića metrice

O infektivnoj prirodi bolesti svedoči i činjenica da je najčešći uzrok ove bolesti infekcija humanim palpiloma virusom (HPV). Treba napomenuti da postoji više tipova virusa, ali samo pojedini imaju potencijal da izazovu promenu na sluznici grlića materice. Na sluznici grlića materice ovaj virus izaziva različite promene koje mogu prethoditi pojavi raka grlića materice, takozvane prekancerozne lezije.

Od prekanceroznih promena do razvoja raka (najčešće planocelularni karcinom) potreban je duži vremenski period (procenjuje se da je za razvoj raka potrebno da prođe 5 do 15 godina), pa je prevencija ključ uspeha u lečenju.

Dodatni faktori rizika za razvoj raka grlića materice su:

  • Rani polni odnosi
  • Veći broj partnera (promiskuitet)
  • Loša polna higijena
  • Veći broj porođaja i pobačaja
  • Polno prenosive bolesti

Simptomi i kada treba sumnjati na mogući razvoja raka grlića materice?

Rak grlića materice kao bolest je dugo bez simptoma. U početku jedino postoji „ranica“ na grliću materice koja se lako može videti već samim ginekološkim pregledom. Ali ukoliko imate neki od sledećih simptoma potrebno je da se odmah javite stručnom ginekologu radi ispitivanja:

  • Kontaktno krvarenje prilikom odnosa
  • Imate pojavu neprijatnog vaginalnog iscedka (ponekada slično ispirku mesa)
  • Imate iregularna vaginalna krvarenja
  • Imate bol u donjem delu trbuha (javlja se u kasnom stadijumu bolesti)

Osim navedenih simptoma koji zahtevaju neodložno javljanje lekaru, žena u uznapredovalom stadijumu (kada se rak proširio na druge organe) može imati i simptome i znakove zahvaćenosti odgovarajućih organa i opšte simptome kao što je na primer redukcija u telesnoj masi.

Program ranog otkrivanja grlića materice - značaj PAPA testa

Otkrivanje raka u fazi tzv. prekanceroznih lezija (rana faza bolesti) cilj je sprovođenja programa ranog otkrivanja raka grlića materice tj. izvođenja PAPA testa (sastoji se u uzimanju uzorka ćelija grlića materice. Uzorak za PAPA test se uzima uz pomoć štapića ili četkice i on se dalje posmatra pod mikroskopom. PAPA test se radi jednom godišnje, a ciljna grupa su žene između 25. i 64. godine života.

Učestalost PAPA pregleda određuje lekar na osnovu prethodnih pregleda. Treba istaći da je osetljivost ovog testa oko 50% i da se verovatnoća ranog otkrivanja raka povećava ukoliko se PAPA test kombinuje sa kolposkopijom. Kolposkopija je pregled kod kojeg se uz pomoć posebnog aparata grlić materice vizualizuje pod uveličanjem uz aplikaciju preparata - 3% sirćetne kiseline i Lugolovog rastvora koji omogućavaju bolju vizuelizaciju suspektnih, sumnjivih promena.

Detekcija HPV virusa u krvi i razvoj vakcina – budućnost u lečenju raka grlića materice

Kako smo već rekli, rak grlića materice je infektivna maligna bolest u čijoj je osnovi infekcija HPV virusom. Bazirajući se na tu činjenicu američki naučnici su već 2007. godine najavili značaj detekcije genetskog materijala - DNK virusa HPV u krvi uz pomoć posebne metode PCR - kao metode koja će biti značajna za rano otkrivanje bolesti. Shvatanje prirode bolesti je za rezultat imalo i razvoj HPV vakcina kao glavne mere u zaštiti od razvoja raka grlića materice. Ciljna grupa bi bile devojčice od 9. do 13. godine života i davala bi se sa ciljem zaštite devojaka pre stupanja u seksualne odnose. Dokazano je da je primena HPV vakcina opravdana kod starijih devojaka, posle 26. godine jer štiti od infekcije drugim tipovima virusa kojima nisu prethodno bile izložene.

Treba napomenuti da ovo otkriće nije potisnulo značaj redovnih ginekoloških pregleda, PAPA testa i kolposkopije.

Redovni ginekološki pregledi kao i PAPA test kontrola jednom godišnje je minimum pregleda koje žena treba da uradi za sebe i svoje zdravlje i obavezno se mora naći vreme za svoje zdravlje i preventivu pre svega.

Autor: Spec. dr Ivana Vuković , onkolog

Crvena generali

Aktuelne teme

undefined

21.04.2022 | Spec. dr Jadranka Bonić

undefined

10.02.2022 | Nađa Živković Nikitin

undefined

20.01.2022 | Dr Ivan Ivanković

Aktuelne teme

undefined

21.04.2022 | Spec. dr Jadranka Bonić

undefined

10.02.2022 | Nađa Živković Nikitin

undefined

20.01.2022 | Dr Ivan Ivanković

undefined

12.01.2022 | Spec. dr Aleksandar Stojičić

undefined

09.09.2020 | Dr Marija Stević