Erektilna disfunkcija-etiologija, dijagnoza i lečenje

Erektilna disfunkcija-etiologija, dijagnoza i lečenje

blogPost?.author

Autor: Spec. dr Bojan Vučković | 21.01.2021

Erektilna disfunkcija (ED) predstavlja najčešći seksualni problem koji pogađa muškarce zbog čega se javljaju lekaru. Smatra se da 30 miliona muškaraca širom sveta ima ovaj problem.

Erektilna disfunkcija definiše se kao nemogućnost postizanja ili održavanja erekcije koja je dovoljno čvrsta i kvalitetna za stupanje u seksualni čin.

Kada se javlja erektilna disfunkcija?

  • Kod nedovoljnog protoka krvi kroz sam penis ili u slučaju povrede određenih nerava.
  • Stres i emocionalne reakcije takođe mogu dovesti do pojave ED.
  • Rani znak veoma ozbiljnijih stanja i bolesti kao što su: ateroskleroza, hipertenzija, oboljenja srca i neregulisana glikemija u sklopu dijabetesa.

Erekcija

Tokom seksualnog uzbuđenja, dolazi do nervne stimulacije i povećanog dotoka krvi u telo penisa. Krv ulazi u dve erektilne komore kavernoznih tela građenih od spongioznih mišičnih vlakana (corpora cavernosa). Ova tela nisu u potpunosti šuplja već imaju mnoštvo pregrada koja čine mrežoliku strukturu. Tokom formiranja erekcije, kavernozna tela se opuštaju i dozvoljavaju dotok krvi. Posledično, pritisak krvi u kavernoznim telima čini penis čvrstim. Nakon dostizanja orgazma kod muškaraca dolazi do aktivacije drugog seta neuralnih signala, kontrakcije mišićnih vlakana penisa i do omogućavanja oticanja krvi iz penisa natrag u cirkulaciju.

Etiologija

U ED, erekcija se teško dostiže ili održava u dovoljnom stepenu za penetraciju. Kao pojava može biti upozorenje za bolesti cirkulacije i vaskulranog sistema. Studije su pokazale povišeni rizik za infarkt miokarda i vaskularne bolesti donjih ekstremiteta kod osoba sa ED. Sa psihološke strane ED uzrokuje: gubitak samopouzdanja, depresiju, smanjujući kvalitet života pacijenta ali i njegovog partnera.

Uzroci erektine disfunkcie mogu biti objektivna patološka stanja i bolesti, kao i emocionalni stres. Neki od poznatih faktora rizika su:

  • Starost iznad 50 godina
  • Dijabetes
  • Hipertenzija
  • Visok nivo holesterola
  • Pušenje
  • Uživanje droga ili unos velikih količina alkohola
  • Gojaznost
  • Manjak fizičke aktivnosti

Fizički uzroci

  • Nedovoljan dotok krvi do kavernoznih tela penisa kod bolesti srca, krvnih sudova, dijabetesa.
  • Nemogućnost zadržavanja krvi u penisu u toku erekcije.
  • Poremećaj na nivou nervnog sistema na nivou mozga ili kičmene moždine. Određene bolesti, povrede ili hirurške intervencije u karlici mogu dovesti do oštećenja nerava koji inervišu penis.
  • Dijabetes odlikuju poremećaji na nivou krvnih sudova koji takođe dovode do ED.
  • Korišćenje nekih lekova za lečenje drugih bolesti može uticati na erektilnu funkciju muškarca.

Emocionalni uzrozi

Depresija, anksioznost, konfilikti u vezi, stres na poslu ili kod kuće, stres od društvenih, kulturoloških i religijskih konflikata kao i briga o sopstvenim performansama u seksualnom činu.

Dijagnoza

Traganje za uzrokom nas najčešće usmerava i ka pravom putu lečenja. Životne navike, hronična terapija, stresori u okolini.

Podaci o bolesti nam omogućavaju da razlikujemo uzroke u vidu: želje za seksom, erektilne funkcije, ejakulacije i orgazma. Mnoga od ovih pitanja pacijentu mogu biti neprijatna za razgovor ali su svakako najbolji način za dolaženje do uzroka bolesti.

Klinički pregled obuhvata celokupno zdravstveno stanje pacijenta. U zavisnosti od starosti pacijenta pregled se može orjentisati ka internističkom aspektu ili pregledu polnih organa.

Opšte analize i pregled urina se najčešće odnosi na traganje za infektivnim agensima koji mogu biti uzrok ED. Specifične laboratorijske analize obuhvataju ispitivanje nivoa testosterona, nivo šećera u krvi, ultrasonografski pregled penisa. Intrakavernozne injekcije kojima se izaziva veštačka erekcija kao i noćni testovi za ispitivanje fizioloških erekcija. Retko je potrebno uraditi i MSCT preglede kao i MR.

Lečenje ED

Uvek počinje korigovanjem loših navika: ishrana, pušenje, gojaznost, nedostatak fizičke aktivnosti. Pomoć stručnjaka u rešavanju emocionalnih problema i socijalnih konflikata predstavlja mogućnost za “resetovanje” libida muškarca.

Tretman ED može biti neinvazivan i invazivan.

  • Inhibitori 5 fosfodiesteraze danas predstavljaju zlatni standard u lečenju ED kako u SAD tako i u Evropi i svetu. (Tadalafil, Sildenafil).
  • Povećavajući protok krvi kroz penis dovodi do stvaranja erekcije. U Americi su i jedini oralni molekuli odobreni od FDA za lečenje ED. Prethodno je potrebno anamnestički isključiti korišćenje nitrita kao apsolutnu kontraindikaciju.
  • Terapija testosteronom se koristi kada zbog njegovog niskog nivoa nema dovoljno seksualne želje. U upotrebi su i invazivnije metode vakuum pumpi, intrakavernoznih injekcija ili intrauretralne injekcije prostaglandinom ili alprostadilom.
  • Pacijenti sa nekurabilnim oblicima ED podvrgavaju se operativnom lečenju penilnim protezama. Ove proteze mogu biti semi rigidne (savitljive) i proteze na naduvavanje. Proteza predstavlja umetak za svako kavernozno telo i može biti od silikona bez šupljine u slučaju savitljivih, i šuplja kada za njeno naduvavanje postoji poseban mehanizam kojim se ona dovodi u čvrsto stanje.

Erektilna disfunkcija predstavlja zdravstveno-socijalni fenomen i stanje koje u modernom društvu uzima maha a njena incidenca je proporcionalna tehnološkom, sedenternom obliku života kome većina današnjih društava teži. Blagovremeno reagovanje i prevencija su najbolji način u sprečavanju pojave i lečenju ove bolesti.

Autor: Spec. dr Bojan Vučković , urolog

Ukoliko Vam je potrebno više informacija ili ukoliko imate bilo koji od gore navedenih simptoma zakažite video poziv sa zdravstvenim radnikom

Aktuelne teme

undefined

21.04.2022 | Spec. dr Jadranka Bonić

undefined

10.02.2022 | Nađa Živković Nikitin

undefined

20.01.2022 | Dr Ivan Ivanković

Aktuelne teme

undefined

21.04.2022 | Spec. dr Jadranka Bonić

undefined

10.02.2022 | Nađa Živković Nikitin

undefined

20.01.2022 | Dr Ivan Ivanković

undefined

12.01.2022 | Spec. dr Aleksandar Stojičić

undefined

09.09.2020 | Dr Marija Stević